Svake godine na ovaj datum slavimo ekonomska, politička i društvena postignuća žena kroz povijest.

Ovaj praznik nosi više značenja a neka od njih su: isticanje građanske  svijesti, važnost žena i djevojaka u društvu, obilježavanje antiseksizma i pozitivne diskriminacije. Žene kroz povijest nisu imale prava kao muškarci (bile su podložne muškarcima i bile su robovi kuće) no stvari se počinju mijenjati 1909. godine u SAD.

kad je donesena deklaracija o pravima žena. U doba brze industrijske revolucije dolazi do masovnih protesta u kojima žene zahtijevaju bolje plaće, kraće radno vrijeme i pravo glasa. U Rusiji nakon 1. Sv. Rata dolazi do osnutka Herojstva radnica, pokreta koji je predvodio demonstracije za mir.

Danas je običaj da se 8.3. ženama poklanja cvijeće u znak pažnje. Osim dana žena u zapadnim zemljama se kao dan iskazivanja nježnosti prema nježnijem spolu slave i Valentinovo i Majčin dan

.

Kao europski godišnji običaj karneval pripada i ruralnoj i urbanoj kulturi.

Pokladno je vrijeme uvijek prepuno  igre i veselja. To je vrijeme zabave, prividne slobode i privremeno legaliziranih poroka. Pojedinačnim ili pak skupnim maskiranjem i prerušavanjem mijenja se identitet, a sudionici se pritom oslobađaju svakodnevnih društvenih uloga. Preodijevanjem se ostvaruje zamjena spolova, dobi ili  statusa i tako unosi zbrka u ustaljeni poredak.

Dajemo si oduška i možemo postati bilo tko u ovo doba preobrazbe i šarenila. Maske, kostimi, ulične povorke i krafne prve su asocijacije na karneval. I ove godine mnoštvo ljudi od Splita preko Venecije do Rija će navući svoje maske i nakratko postati netko drugi.

Svaki kraj ima svoje specifičnosti u obilježavanju karnevala, a naposlijetku je najbitnije da se svi vesele i uz dobro raspoloženje upotpune čaroliju ovog drevnog običaja. I naravno glavni krivac za sve probleme će simbolično biti spaljen i sve naše brige s njim.

Učionica br. 5  u 13:00 i 14:00 sati. Prezentacije i radionice na temu:

-Europa bez granica (modul 4) i

-Vaš glas u Europi (modul 5)